Čak i iz domaćih filmova znamo da svaka devojka koja želi da uspe kao manekenka, mora prvo da okuša sreću u Milanu. Poznat po prestižnoj Nedelji mode, ali i kao sedište čuvenih brendova, Milano je tek sedamdesetih godina preuzeo titulu italijanske modne prestonice od Firence, koja je do tada bila suvereni centar stila
Ni u jednoj zemlji na svetu moda ne igra toliko važnu ulogu u strukturi privrede kao što je to slučaj s Italijom. Većina će se na spomen italijanske mode setiti Armanija, Valentina ili dua Dolče&Gabana, međutim, osnovu ove unosne privredne grane čini razvijena tekstilna industrija, bezbroj porodičnih manufaktura koje se bave izradom obuće, predmeta od kože i različitih modnih detalja. Uspon italijanskog stila na svetskoj sceni pratio je tok razvoja privrednog čuda u ovoj zemlji, koje je trajalo od početka pedesetih do sredine šezdesetih, i za koje je najviše zaslužna automobilska kompanija Fiat.
Centar sveta
To nije prvi put da Italija, ili barem jedan njen deo, predstavlja najbogatiji deo Evrope – tokom renesanse u Firenci se nalazila najbogatija banka na ovom kontinentu, pod kontrolom čuvene porodice Mediči. Tako bogat grad je plodno tle za razvoj umetnosti, muzike i filosofije, ali i onih primenjenijih disciplina, kao što je moda. Od 11. do 16. veka Firenca je bila centar trgovine kozmetikom, tkaninama, šeširima i nakitom. Supruge bogataša i vladara, poput buduće francuske kraljice Katarine Mediči ili Eleonore od Toleda, supruge Kozima Medičija, smatrane su prvim modnim ikonama. Lorenco Veličanstveni je prvi počeo da nosi isključivo crnu odeću. Opadanjem značaja ovog grada u Evropi, Francuska će preuzeti primat u proizvodnji odeće, koji će trajati do sredine 20. veka.
Ni u jednoj zemlji na svetu moda ne igra toliko važnu ulogu u strukturi privrede kao što je to slučaj s Italijom. Većina će se na spomen italijanske mode setiti Armanija, Valentina ili dua Dolče&Gabana, međutim, osnovu ove unosne privredne grane čini razvijena tekstilna industrija, bezbroj porodičnih manufaktura koje se bave izradom obuće, predmeta od kože i različitih modnih detalja. Uspon italijanskog stila na svetskoj sceni pratio je tok razvoja privrednog čuda u ovoj zemlji, koje je trajalo od početka pedesetih do sredine šezdesetih, i za koje je najviše zaslužna automobilska kompanija Fiat.
Centar sveta
To nije prvi put da Italija, ili barem jedan njen deo, predstavlja najbogatiji deo Evrope – tokom renesanse u Firenci se nalazila najbogatija banka na ovom kontinentu, pod kontrolom čuvene porodice Mediči. Tako bogat grad je plodno tle za razvoj umetnosti, muzike i filosofije, ali i onih primenjenijih disciplina, kao što je moda. Od 11. do 16. veka Firenca je bila centar trgovine kozmetikom, tkaninama, šeširima i nakitom. Supruge bogataša i vladara, poput buduće francuske kraljice Katarine Mediči ili Eleonore od Toleda, supruge Kozima Medičija, smatrane su prvim modnim ikonama. Lorenco Veličanstveni je prvi počeo da nosi isključivo crnu odeću. Opadanjem značaja ovog grada u Evropi, Francuska će preuzeti primat u proizvodnji odeće, koji će trajati do sredine 20. veka.
Prva italijanska modna revija
Dok se Firenca oporavljala od posledica Drugog svetskog rata, s ponovnim otvaranjem zanatskih radnji po kojima je ovaj grad poznat, jedan čovek je sanjao da uz pomoć mode osvoji svet. Poreklom iz aristokratske porodice iz obližnjeg grada Luke, poslovni čovek i kolekcionar umetnina Đovani Batista Đorđoni zaslužan je za rađanje ideje o italijanskoj modnoj industriji. On je shvatio da mnogi krojači u Firenci žele da se distanciraju od dominantnog pariskog stila i ponude komade odeće koji će imati moderan dizajn i vrhunski kvalitet, kao i da takve proizvode treba ponuditi ljudima koji u tom trenutku imaju najviše novca, a to su bili Amerikanci.
Đorđoni je uspeo da ubedi ljude koji su birali odeću za prestižne američke lance robnih kuća da 1951. pored Pariza posete i Firencu, gde je on u svojoj palati organizovao „prvu italijansku modnu reviju“. Dame koje su pozvane da prisustvuju reviji to veče zamoljene su da se obuku „po pravoj italijanskoj modi“. Sledeće godine, događaj je preseljen u Grand hotel, a uskoro su firentinske vlasti ponudile da se revije organizuju u Beloj sali u čuvenojpalati Piti.
Dok se Firenca oporavljala od posledica Drugog svetskog rata, s ponovnim otvaranjem zanatskih radnji po kojima je ovaj grad poznat, jedan čovek je sanjao da uz pomoć mode osvoji svet. Poreklom iz aristokratske porodice iz obližnjeg grada Luke, poslovni čovek i kolekcionar umetnina Đovani Batista Đorđoni zaslužan je za rađanje ideje o italijanskoj modnoj industriji. On je shvatio da mnogi krojači u Firenci žele da se distanciraju od dominantnog pariskog stila i ponude komade odeće koji će imati moderan dizajn i vrhunski kvalitet, kao i da takve proizvode treba ponuditi ljudima koji u tom trenutku imaju najviše novca, a to su bili Amerikanci.
Đorđoni je uspeo da ubedi ljude koji su birali odeću za prestižne američke lance robnih kuća da 1951. pored Pariza posete i Firencu, gde je on u svojoj palati organizovao „prvu italijansku modnu reviju“. Dame koje su pozvane da prisustvuju reviji to veče zamoljene su da se obuku „po pravoj italijanskoj modi“. Sledeće godine, događaj je preseljen u Grand hotel, a uskoro su firentinske vlasti ponudile da se revije organizuju u Beloj sali u čuvenojpalati Piti.
Đorđoni je smatrao da najbolji poznavaoci modnog zanata treba da se okrenu renesansi kao svojoj inspiraciji, ali i da u svojim zamislima naglase ono što je bilo karakteristično za posleratnu epohu: bujanje kreativnosti, važnost dobrog ukusa i uživanja u životu. Revije su organizovane u Firenci do 1965, kad je Đorđoni prestao da se bavi ovom delatnošću. Međutim, klica je posejana, i neka od danas najprepoznatljivijih imena italijanske mode započela su svoje karijere u Firenci.
Made in Florence Gucci
Osnivač ove modne kuće Gučio Guči, otvorio je 1906. godine malu radnju u kojoj su se prodavale kožne torbe i oprema za jahače konja. Kako se posao razvijao, Gučio je smišljao nove ideje za tašne, a 1947. pojavila se torba s ručkom od bambusa, koja i dan-danas predstavlja jedan od najpopularnijih artikala s Gucci potpisom. Odri Hepbern, Grejs Keli iDžeki Kenedi proslavile su Gucci šezdesetih.
Made in Florence Gucci
Osnivač ove modne kuće Gučio Guči, otvorio je 1906. godine malu radnju u kojoj su se prodavale kožne torbe i oprema za jahače konja. Kako se posao razvijao, Gučio je smišljao nove ideje za tašne, a 1947. pojavila se torba s ručkom od bambusa, koja i dan-danas predstavlja jedan od najpopularnijih artikala s Gucci potpisom. Odri Hepbern, Grejs Keli iDžeki Kenedi proslavile su Gucci šezdesetih.
Pucci
Emilio Puči je potomak stare plemićke porodice u Firenci. Modom je počeo da se bavi kada je smislio uniformu za skijaški tim, kome je pripadao. Kako se pokazao vešt s rastegljivim materijalima, Puči je nastavio da kreira elegantne haljine koje se ne gužvaju, kupaće kostime i šalove koji su izazvali pomamu pedesetih. Najpoznatiji je po upotrebi jarkih boja i geometrijskih šara. Njegove haljine volele su Sofija Loren i Džeki Kenedi.
Roberto Cavalli
Pošto je odrastao u umetničkoj porodici, Kavali se vrlo rano opredelio da studira modu. Sedamdesetih godina proslavio se kolekcijama u kojima je kombinovao isprani džins i živopisne printove. Danas, ime Kavali je neprikosnoveno na svetskoj modnoj sceni – njegove kolekcije (muške, ženske i dečje), linije naočara za sunce, parfemi i kupaći kostimi prodaju se širom sveta. Ali samo u Firenci postoji originalni Cavalli cafe. Na ovom mestu, kafu ćete platiti deset evra, a možete da popijete i čuveni koktel Negroni koji je smišljen baš tu pre devet decenija, kad se ovaj lokal zvao Bar Casoni.
Ferragamo
Uticajnu Feragamo porodicu u šali mnogi nazivaju „modernim Medičijima“, pošto se u njihovom vlasništvu nalaze neke od najpoznatijih palata u Firenci. Iako je rođen na jugu Italije, Salvatore Feragamo započeo je karijeru u ovom gradu u Toskani, gde je proizvodio svoje čuvene cipele. Iznad radnje, danas se nalazi jedinstveni Salvatore Feragamo Muzej cipela.
Emilio Puči je potomak stare plemićke porodice u Firenci. Modom je počeo da se bavi kada je smislio uniformu za skijaški tim, kome je pripadao. Kako se pokazao vešt s rastegljivim materijalima, Puči je nastavio da kreira elegantne haljine koje se ne gužvaju, kupaće kostime i šalove koji su izazvali pomamu pedesetih. Najpoznatiji je po upotrebi jarkih boja i geometrijskih šara. Njegove haljine volele su Sofija Loren i Džeki Kenedi.
Roberto Cavalli
Pošto je odrastao u umetničkoj porodici, Kavali se vrlo rano opredelio da studira modu. Sedamdesetih godina proslavio se kolekcijama u kojima je kombinovao isprani džins i živopisne printove. Danas, ime Kavali je neprikosnoveno na svetskoj modnoj sceni – njegove kolekcije (muške, ženske i dečje), linije naočara za sunce, parfemi i kupaći kostimi prodaju se širom sveta. Ali samo u Firenci postoji originalni Cavalli cafe. Na ovom mestu, kafu ćete platiti deset evra, a možete da popijete i čuveni koktel Negroni koji je smišljen baš tu pre devet decenija, kad se ovaj lokal zvao Bar Casoni.
Ferragamo
Uticajnu Feragamo porodicu u šali mnogi nazivaju „modernim Medičijima“, pošto se u njihovom vlasništvu nalaze neke od najpoznatijih palata u Firenci. Iako je rođen na jugu Italije, Salvatore Feragamo započeo je karijeru u ovom gradu u Toskani, gde je proizvodio svoje čuvene cipele. Iznad radnje, danas se nalazi jedinstveni Salvatore Feragamo Muzej cipela.
Toskanu na modnoj mapi sveta danas predstavlja modna kuća Patrizia Pepe, a svake godine u ovom gradu organizuje se čuveni sajam muške mode Uomo Pitti.Luksuzne radnje brendova kao što su Gucci, Salvatore Ferragamo, Roberto Cavalli i Enrico Coveri nalaze se u prestižnoj ulici Via Tornabuoni.
Iako više nije italijansko modno središte, Firenca i dalje privlači ljude koji žele da se bave modom – u ovom gradu postoji više škola za dizajn i modni marketing, od kojih su najpoznatije Polimoda International Institute iInstituo Europeo di Design.
Iako više nije italijansko modno središte, Firenca i dalje privlači ljude koji žele da se bave modom – u ovom gradu postoji više škola za dizajn i modni marketing, od kojih su najpoznatije Polimoda International Institute iInstituo Europeo di Design.